Evrozona uplašena da ne izgubi investitore

c. Sumnja u realni oporavak dodatno je povećana zbog neverice oko stress-testinga sprovedenog u julu ove godine za koji većina tržišnih učesnika smatra da je potcenio rizike sa kojima se banke suočavaju, posebno rizike bankrota država. Prinos do dospeća na nemačke državne obveznice (Bunds) opao je na 2,27 odsto, podižući cenu ove obveznice na istorijski maksimum. Prinos na desetogodišnje obveznice koje emituje Vlada u Atini porasli su na 12,11 odsto te je nominalni spred u odnosu na poredbenu američku obveznicu porastao na 9,53 procentnih (953 baznih) poena. Od ostalih zemalja članica Unije, veću stopu prinosa do dospeća imaju još i Portugalija i Irska sa nominalnim spredovima od 3,55 i 3,72 procentnih poena respektivno. Prinos na američke desetogodišnje obveznice opao je na 2,57 odsto, ali je, zbog polugodišnjeg obračuna i plaćanja kupona, on efektivno malo viši i iznosi 2,59 procenata. Od razvijenih zemalja, najmanju stopu prinosa do dospeća imaju japanske i švajcarske obveznice. Ulažući u njih, investitori bi prosečno godišnje ostvarili prinos od 1,14 i 1,33 odsto respektivno.