A2014 88,10 -0,62%        A2015 83,00 -1,19%        A2016 79,00 0,00%         AERO 440 -0,90%    AGBN 885 -5,85%    AIKB 1.400 -1,41%    AIKBPB 800 -5,88%    ALBS 210 11,70%    BIPB 30 11,11%    BMBI 19.300 0,00%    BTNC 712 0,00%    DCMB 1.300 0,00%    DJMN 6.300 -10,00%    ENHL 440 1,38%    EPNS 720 0,00%    EPVI 350 0,00%    FITO 2.350 0,00%    GLBG 284 -0,70%    GLOS 245 11,36%    GMON 2.700 -0,70%    JMBN 11.195 0,07%    KMBN 1.650 -4,57%    KSMRM 258 -0,39%    MRVJ 840 0,00%    NEOP 348 5,45%    NIIS 580 0,00%    PLTK 40 -6,98%    RDJZ 478 -12,29%    SJKS 2.000 0,00%    SJPT 500 0,00%    STTM 1.084 8,40%    TIGR 418 -1,42%    TLFN 204 -0,49%    TPZR 600 0,00%    VBSE 1.400 0,00%    VZAS 300 0,00%     PNRL 260 13,04%    RUMA 64 -8,57%    ZAVO 1.340 0,00%    
 
Home | Vesti | Dokapitalizacija Komercijalne čeka rebalans budžeta

Dokapitalizacija Komercijalne čeka rebalans budžeta

Veličina slova: Decrease font Enlarge font
image Zvaničnici Komercijalne potvrdili učešće države u dokapitalizaciji

Ako ni zbog čega drugog, rebalansa ovogodišnjeg budžeta najverovatnije će biti zbog toga što Vlada Srbije u državnoj kasi nije predvidela oko 11 milijardi dinara ili 100 miliona evra za dokapitalizaciju Komercijalne banke, potvrdili su za novi broj Ekonom:easta dobro obavešteni izvori bliski Vladi.

Isti izvori navode da je rukovodstvu Komercijalne iz Nemanjine 11 potvrđeno da prilikom projekcija i pravljenja poslovnog plana za ovu godinu može da računa na to da će država naknadno, ipak, kroz rebalans budžeta obezbediti sredstva za dokapitalizaciju.

“Mi smo dobili signal države da bi dokapitalizaciju od 100 miliona evra, koja bi trebalo da bude okončana do kraja 2012, trebalo da stavimo u poslovni plan za 2011. To smo i učinili. Komercijalna banka kalkuliše s povećanjem kapitala za oko 11 milijardi dinara u ovoj godini, a za nas je manje bitno da li će pare za to biti obezbeđene originalnim budžetom ili njegovim rebalansom”, potvrdio je za Ekonom:east predsednik Izvršnog odbora Komercijalne banke Ivica Smolić. Plan Vlade je da se za tu operaciju upotrebi 100 miliona evra od prodaje Telekoma Srbija, ali u Ministarstvu finansija preciziraju da država ne može deo para od Telekoma automatski da iskoristi za kupovinu 356.056 preferencijalnih akcija Komercijalne banke. Prethodno taj novac mora da „prođe“ kroz budžet, što znači da dokapitalizaciji mora da prethodi rebalans.

Dokapitalizacija je ujedno i jedini način da država zadrži pojedinačno najveći udeo u Komercijalnoj banci. U suprotnom, većinsko vlasništvo steći će EBRD, Međunarodna finansijska korporacija iz Vašingtona, nemački investicioni fond DEG i švedski fond za investicije u zemlje u razvoju Swedfund International AB. Pre godinu dana te četiri finansijske institucije su za 120 miliona evra postale vlasnici 479.819 preferencijalnih akcija bez prava glasa, s tim što 1. januara 2013. mogu da ih pretvore u obične, upravljačke akcije. Ako bi se to desilo, udeo države u Komercijalnoj banci bi pao sa sadašnjih 42,6 na 27,46 odsto, s tim što posredno, preko Dunav osiguranja i dve kompanije u stečaju, Jugobanka i Evropa osiguranje, država sad „kontroliše“ 52,61 odsto upravljačkih akcija. Smolić kaže da bi “bilo izuzetno racionalno za državu da iskoristi priliku i dokapitalizuje najveću domaću banku, kad joj već ugovor sa stranim strateškim partnerima to omogućava. “Za državu je važno da zadrži dosadašnji procenat vlasništva. Uostalom, ako se strani institucionalni investitori bore da uđu u vlasničku strukturu i povećaju udeo u Komercijalnoj banci, bilo bi apsolutno iracionalno da država u naredne dve godine ne dokapitalizuje Komercijalnu banku“, kaže Smolić.

Akcije Komercijalne banke u novoj godini predstavljaju najprometniju hartiju na Beogradskoj berzi s obzirom da su u nekoliko navrata realizovani veliki paketi akcija ove bankarske ustanove. Na ceni od 26.000 dinara, u svega tri dana, realizovano je 0,94 odsto akcija Komercijalne, a na ovom nivou tržišna kapitalizacija ove banke iznosi 22,64 milijarde dinara (oko 215 miliona evra). Kada država izvrši dokapitalizaciju, i istekne rok za konverziju priroritetnih hartija u obične, Komercijalna će imati skoro 2 puta više običnih akcija te će samim tim i tržišna kapitalizacija ove banke biti toliko veća.

Belex 15
Belex 15
Iz arhive...
image

Campina negira da je odustala od Imleka iz političkih razloga

Jedini razlog odustajanja od akvizicije Imleka je taj što kompanije nisu uspele da se dogovore oko uslova transakcije, iako su bili definisani Memorandumom o razumevanju, kaže za "eKapiju" Jan-Willem ter Avest iz kompanije Royal FrieslandCampina.
image

FrieslandCampina i Salford prekinuli pregovore oko prodaje Imleka

Nakon što su 2. februara tekuće godine Royal FrieslandCampina i Danube Foods Group, koju kontroliše menadžment kompanija Salford Capital Partners, objavili Memorandum o razumevanju koji se tiče preuzimanja mlekara Imlek i Mlekara Subotica, dve strane su saopštile da nisu uspele postići dogovor o uslovima transakcije te su se saglasile da okončaju razgovore.
image

Uprava Soje očekuje izvoz od 60 miliona evra, rast od skoro 50%

Fabrika za preradu soje Sojaprotein iz Bečeja očekuje da u 2012. ostvari izvoz vredan oko 60 miliona evra, izjavila je Tanjugu generalni direktor Sojaproteina Branislava Pavlović.
image

Tigar negativan u I kvartalu, finansiranje najveći problem

Pirotski holding Tigar objavio je konsolidovane finansijske izveštaje za period januar-mart u kojem je ova kompanija zabeležila blagi pad prihoda i negativan krajnji rezultat.
image

Rast prihoda Sojaproteina u I kvartalu, troškovi materijala i kurs doneli gubitak

Najveća regionalna kompanija za preradu soje, bečejski Sojaprotein, objavila je rezultate poslovanja za prva tri meseca tekuće godine u kojoj je zabeležen negativan krajnji rezultat usled visokih troškova materijala i klizanja kursa dinara.
image

Pad prodaje Alfa plama u prvom kvartalu, rast produktivnosti

Vranjski proizvođač grejnih tela i šporeta, Alfa plam, objavio je rezultate poslovanja za period januar-mart tekuće godine koji su bili ispod plana uprave i očekivanja tržišta.
image

Dobit AIK banke u I kvartalu 918,1 milion dinara, rast od 60%

Niška AIK banka objavila je nerevidirane finansijske izveštaje za prvi kvartal u kojem je zabeležen rast profitabilnosti, ali i blagi pad prihoda iz ključnih poslovnih aktivnosti.
image

Telekom ostvario 22,3 mlrd nekonsolidovane dobiti u 2011.

Najveća domaća telekomunikaciona kompanija, Telekom Srbije, ostvarila je blagi rast prihoda i snažan rast neto dobiti pokazuju nekonsolidovani finansijski izveštaji ove kompanije objavljeni od strane Agencije za privredne registre.
image

Grci prodaju petinu AIK-a, trenutna cena na berzi 25,3 miliona evra

Grčka ATE banka koja posluje u vlasništvu ove države objavila je poziv za prodaju 20,3 odsto običnih akcija koje poseduje u niškoj AIK banci.
image

Dobit Komercijale banke u I kvartalu 1,15 mlrd dinara, rast od 28,4%

Beogradska Komercijalna banka objavila je nerevidirane finansijske izveštaje za period januar-mart koji pokazuju nastavak rasta profitabilnosti ove finansijske institucije i u tekućoj godini.
  • email Email prijatelju
  • print verzija za štampu
  • Plain text Samo tekst