Sinteza Invest Group a.d. Beograd: 22. mart - 26. mart 2010. 22. mart - 26. mart 2010. ================================================================================ Sinteza on 26/03/2010 21:16:00 Nakon prošlonedeljnog blagog oporavka berze, tržište akcija je ponovo nastavilo silazni trend spustivši se na najniži nivo od početka godine. Uprkos optimizmu globalnih ulagača koji je većinu razvijenih tržišta podigao na jednoipogodišnji maksimum, ovdašnje tržište akcija nastavilo je da tavori sa prilično skromnim prometima uobičajeno najprometnijih akcija. Indeks najlikvidnijih akcija, Belex 15, izgubio je na vrednosti 1,6 odsto dok je ukupan promet bio neznatno veći nego proteklih pet trgovačkih dana i iznosio je 4,9 miliona evra. Akcije – Najprometnija hartija bila je ponovo niška AIK banka (AIKB) koja je zabeležila realizaciju od 191,7 miliona dinara uz rast vrednosti na nedeljnom nivou od nepunih 2 odsto. Krajem sedmice ova najlikvidnija hartija domaćeg tržišta kapitala stigla je i do nivoa od 2.990 dinara što je najviša vrednost AIK-a još od kraja oktobra protekle godine. Istina, rast ove hartije koji je zabeležen u protekla dva trgovačka dana usledio je sa manjim obimima prometa te je ponovo najveći deo nedeljne realizacije zabeležen na koti od 2.900 dinara. Ostale bankarske akcije nisu bile među traženijim od strane investitora. Komercijalna banka (KMBN) je registrovala blago smanjenje vrednosti te je sedmicu, uz neveliki promet, okončala na nivou od 29.489 dinara. Ova banka zakazala je redovnu skupštinu akcionara za 29. april tekuće godine a pravo učešća imaju akcionari ili njihovi punomoćnici koji su na dan 24. marta imali udeo u kompaniji od barem 1 odsto akcija. Beogradska Agrobanka (AGBN) zabeležila je minus od 1,8 procenata dok je Univerzal banka (UNBN) nastavila višenedeljni silazni trend spustavši se tokom sedmice i do nivoa od 6.000 dinara. Najprometnija hartija iz realnog sektora bila je aleksandrovačka Vino Župa (VINZ) sa realizacijom od 27 miliona dinara, i to uglavnom na ceni od 9.000 dinara. Tokom marta ova hartija beleži povećanu tražnju investitora nakon što je potvrđen uzlazni trend ove kompanije koja je i u protekloj godini zabeležila uspešne poslovne rezultate. Vino Župa je ostvarila nekonsolidovane prihode na nivou od 4,4 milijarde dinara dok je neto dobit iznosila 376,4 miliona dinara. Od standarno najprometnijih hartija iz realnog sektora, jedino je Energoprojekt (ENHL) zabeležio promet vredan spomena. Ukupna realizacija ovom hartijom iznosila je 14 miliona dinara uz pad na nedeljnom nivou od 1,6 procenata. Bečejski Sojaprotein (SJPT) zabeležio je ponovo skromnu realizaciju a ova hartija je tokom sedmice zabeležila i ozbiljniji silazni trend od skoro 5 procenata. Smanjeno interesovanje investitora za Sojaprotein direktna je posledica objave lošijih od očekivanih poslovnih rezultata kompanije a ostaje da se vidi da li će početak izgradnje fabrike sojinih izolata vratiti investitorima poverenje u ovu hartiju. Među dobitnicima ove nedelje valja izdvojiti građevinsku kompaniju Napred (NPRD) koja je sa malim obimom prometa porasla 18,7 procenata na nivo od 3.800 dinara. Ova kompanija objavila je fantastične poslovne rezultate za 2009. godini u kojoj su ostvareni poslovni prihodi u visni od 3,96 milijardi dinara dok je neto rezultat bio na rekordno visokom nivou od 1,1 milijarde dinara. Obveznice stare devizne štednje – Obveznice stare devizne štednje zabeležile su solidan obim prometa od 1,4 miliona evra i u velikoj meri su doprinele ukupnoj ovonedeljnoj realizaciji. Prinosi na poslednjim serijama (A2015 i A2016) pali su čak ispod 4 procenta dok su ostale godine donosile uobičajenu zaradu neznatno iznad tog nivoa. Trezorski zapisi – I protekle sedmice održane su dve aukcije državnim trezorskim zapisima. Promena na mestu guvernera NBS nije poremetila redovni tok ovih aukcija te su u potpunosti realizovane i aukcije šestomesečnih i dvanaestomesečnih državnih hartija. Četiri milijarde dinara šestomesečnih zapisa realizovano je uz prinosnu stopu od 9,39 procenata dok je 3 milijarde zapisa sa godišnjim dospećem realizovano uz zaradu na godišnjem nivou od 9,89 procenata.